Od svih vrsta koje su ikada postojale, više od 99 posto njih je izumrlo. Iako ljudska aktivnost povećava stopu izumiranja za mnoge vrste, ono je oduvek postojalo, bilo da su ga uzrokovale promene u okolini, evolucija, ili je bila reč o masovnim izumiranjima u prirodnim katastrofama, poput udara asteroida koji je “potamanio” dinosauruse.
Istraživači Instituta za budućnost čovečanstva na Univerzitetu u Oxfordu bili su znatiželjni u vezi pitanja mogu li da izračunaju gornju granicu verovatnoće izumiranja čovečanstva u bilo kojoj godini… ono što su nazvali “prirodnom pozadinom stope izumiranja ljudi.”
Takođe, želeli su da otkriju verovatnoću uništenja čovečanstva zbog prirodne katastrofe te da otkriju da li je rizik za ljude veći od prirodnih ili antropogenih uzroka.
Da bi to učinili, isključili su antropogene rizike poput klimatskih promena i nuklearnog oružja, usresređujući se na prirodne rizike s kojima se homo sapiens već suočio i preživeo ih tokom svojih 200.000 godina postojanja, od erupcije supervulkana do udara asteroida i sl.
Oni tvrde da možemo izračunati stopu izumiranja ljudi upravo na temelju činjenice da je čovečanstvo preživelo do danas, piše IFL Science.
“Zaključujemo da je verovatnoća izumiranja čovečanstva zbog prirodnih uzroka u bilo kojoj godini gotovo garantovano manja od jedan prema 14.000, a verovatno će biti i manja od jedan prema 87.000”, napisali su u izveštaju studije za Scientific Reports.
Postavlja se pitanje: Da li je 1 : 14.000 mnogo?
Prvo, važno je istaći da su naučnici pokušali da utvrde gornju granicu verovatnoće izumiranja tj. najveći mogući proračun koji se temelji na određenim specifičnostima – koristeći moderne ljude koji su se pojavili pre oko 200.000 godina kao zapis o preživljavanju.
Kako objašnjavaju u studiji, ako premestimo te varijabile, na primer, ako pogledamo fosile stare 300.000, za koje smatramo da su ostaci homo sapiensa u Jebel Irhoudu, i shvatimo ih kao početak modernih ljudi, tada gornja granica postaje 1 : 22.800.
Ako se osvrnemo 2 miliona godina unazad i prvo pojavljivanje roda homo, tada brojka za godišnju verovatnoću izumiranja zbog prirodnih uzroka postaje 1 : 140.000.
Iako je precizno računanje naučna fantastika, jedan od 14 hiljada znači da svake godine imamo 99,993% šanse da nećemo izumreti. Ali s druge strane, to su isti izgledi da se od 100.000 komercijalnih letova aviona, koji postoje svakog dana, bilo kog dana njih sedam može srušiti.
Naravno, postoje upozorenja za ovu analizu. Ona samo gleda na verovatnoću izumiranja od prirodnih pojava uz jednake rizike koje smo imali u proteklih 200.000 godina, i naravno ne uzima u obzir ljudski faktor.
“Činjenica da 200 hiljada godina nismo izumrli zbog nuklearnog rata ne govori mnogo, kad nuklearno oružje imamo tek 70-ak godina”, kažu autori studije.