Pre nekoliko hiljada godina Egipćani su svoje mrtve pokopavali u drvenom gradu mrtvih – Sakari. Kako bi zaštitili grobove svojih najbližih od krađe, na zidove grobnica znali su da ispišu takozvano prokletstvo.
Arheolozi su nedavno otvorili neke od takvih “zaštićenih” sarkofaga.
Veliko drevno groblje Sakara smešteno je oko 30 km južno od savremenog Kaira. U njemu se nalazi najstarija sačuvana stepenasta piramida na svetu, zbog čega je 1979. godine upisana u UNESCO popis svetske baštine.
Drevni sveštenici stavljali su preminule u drvene sarkofage ukrašene hijeroglifima. Zatim su sarkofazi bili zapečaćeni i pokopani u grobnicama koje su se nalazile iznad ili ispod nivoa peska.
Arheolozi su na tom području tokom poslednja tri meseca otkrili 160 sarkofaga s ljudskim mumijama koje planiraju u budućnosti da izlože u muzejima širom Egipta. Nekoliko njih su i otvorili kako bi pregledali njihov sadržaj.
Šta kažu prokletstva u grobnicama?
Stručnjaci su rekli kako su na nekim zidovima grobnica u Sakari ispisane psovke koje upozoravaju uljeze.
Egiptolog Salima Ikram s Američkog univerziteta u Kairu bavila se analizom nekih mumija životinja koje su prošle godine nađene u Sakari. Objasnila je za Biznis insajder upozorenja u grobnicama gde su pokopane mumije ljudi većinom služe kako bi odvratila uljeze od krađe.
– Ta upozorenja uglavnom navode da ako u grob uđe nečista osoba, onda veće bogova ima pravo da kazni izgrednika i zavrne mu vrat kao guski”, rekla je Ikram.
Prokletstvo koje je citirala pronađeno je u grobnici vezira Ankhmahora, faraonovog službenika koji je živeo pre više od 4.000 godina za vreme 6. egipatske dinastije.
Ankhmahor je pokopan u mastabi: nadzemnoj grobnici u obliku pravougaone kutije. Slične mastabe građene su po celom Egiptu i u blizini piramida u Gizi. Tada su bile standardni tip groba u preddinastičkom i ranom dinastičkom razdoblju. Naziv mastaba potiče od arapske reči za klupu, jer izdaleka izgleda kao klupa od cigle.
Kada bismo grubo preveli prokletstvo kojem je bila namena da zaštiti Ankhmahorovo večno prebivalište, pročitali bismo upozorenje da će sve što neko “učini mojoj grobnici, biti učinjeno i njegovom posedu”. Prokletstvo takođe upozorava da je vezir bio upućen u magiju i tajne čarolije i da će “nečiste” uljeze ispuniti “užasom gledanja duhova”.
Onak koji bi bio uhvaćen u krađi grobnice visokog zvačničnika verovatno je bio premlaćen ili mu je za kaznu bio odsečen nos, kazala je Ikram.
S druge strane, u Ankhmahorovoj grobnici postoje i poruke za one s čistim namerama. U njima se navodi da će ih vezir zaštititi na dvoru Ozirisa, gospodara egipatskog podzemlja. Drevni Egipćani su verovali da Oziris sudi mrtvim dušama pre nego što pređu u zagrobni život.
The mummy tomb, which has been sealed for 2500 years, has been opened for the first time. pic.twitter.com/KWGT95girv
— Psychedelic Art (@VisuallySt) October 5, 2020
Arheolog koji je umro čudnom smrću
Zapisi pronađeni u grobnicama poput Ankhmahorove pomalo podsećaju na prokletstva iz horor filmova u kojima arheolozi koji otvore zapečaćenu grobnicu ili sarkofag završe mrtvi, odnosno postanu žrtve prokletstva.
I Ikram smatra da postoji neki rizik kada se rukuje s mumijama, iako ona pritom misli na ovosvetovna bića poput drevnih mikroba ili gljivica.
“Ako ljudi nose rukavice i maske, sve bi trebalo da buzde u redu”, rekla je.
Verovanje da bi u grobnicama moglo dabude opasnih patogena delimično potiče i od priče o slavnom arheologu Hauard Karter koji je 1922. otkopao grobnicu kralja Tutankamona. Naime, član njegove ekspedicije Džordž Herbert umro je neobičnom, iznenadnom smrću samo šest pošto su otvorili kraljevsku grobnu komoru.
Ali dalja istraživanja pokazala su da je Herbert umro od trovanja krvi nakon uboda zaraženog komarca.
Ipak neki još uvek sumnjaju u to da je Herbert umro zbog prirodnog uzroka, treba napomenuti da na zidovima Tutankamonove grobnice nije bilo ispisanih prokletstva i da je Karter preminuo 20 godina nakon svog velikog otkrića.