Betelgez je druga zvezda po sjaju u sazvežđu Orion i deveta po sjaju na noćnom nebu. Polupravilno je promenljivog sjaja s periodima između 150 i 300 dana, prividne prosečne magnitude –2,99.
Udaljen je oko 700 svetlosnih godine od Zemlje a približava se radijalnom brzinom od 21,9 km/s.
Po vrsti je crveni superdiv mase 11,6 puta veće od Sunca, sjaja većeg 90.000 puta, a promera oko 900 puta većeg od Sunčevog. Površinska temperatura mu je 3590 K. Smatra se da je star približno osam miliona godina.
Superdivovi su najsjajnije zvezde, više od 25.000 puta sjajnije od Sunca. Obično se nalaze u spiralnim krakovima galaksija, mladim zvezdanim grupama i u nepravilnim galaksijama. Velikom brzinom troše svoje nuklearno gorivo i za 10 do 50 miliona godina eksplodiraju kao supernove.
Ipak ono što astronome posebno čudi je činjenica da je Betelgez odjednom potamneo! Sjaji najslabije u 21. veku. A to bi moglo da bude najava supernove!
Supernova je naziv za eksploziju zvezde kojoj se sjaj tokom nekoliko nedelja poveća i za 20 magnituda te u svemir velikom brzinom, bliskom brzini svetlosti, odbacuje veliki deo svoje materije.
Velika količina oslobođene energije (zračenje supernove neko je vreme uporedivo sa zračenjem cele galaksije) omogućava sintezu elemenata masivnijih od železa. Posle eksplozije u središtu ostaje, zavisno o preostaloj masi, neutronska zvezda ili crna rupa.
Astronomi smatraju da je verovatnoća supernove, tj. eksplozije Betelgeza veoma mala te da je uočeno zatamnjenje možda posledica neke erupcije gasa, prašine ili neke druge promene na površini zvezde koja utiče na njen sjaj.
Ali kako bi to izgledalo kada bi Betelgez zaista eksplodirao?
Tokom nekoliko nedelja ili čak meseci snažno bi zasjao na nebu, ne samo noćnom nego i dnevnom. Pritom bi lako mogao da zaseni i sjaj Meseca.