Proučavajući drevni supervulkan u Indoneziji, međunarodni istraživački tim otkrio je da takvi vulkani ostaju aktivni i opasni hiljadama godina nakon supererupcije, što je dovelo do potrebe da se preispita način predviđanja tih potencijalno katastrofalnih događaja.
Martin Danišík, geolog sa Univerziteta Kurtin (Pert, Australija), navodi da supervulkani eruptiraju otprilike jednom u 17. 000 godina. Međutim, on ističe da nije poznato šta se događa u razdobljima mirovanja.
“Razumevanje tih dugih perioda mirovanja odrediće ono što tražimo u mladim aktivnim supervulkanima kako bismo lakše predvideli buduće erupcije. Supererupcije su među najkatastrofalnijim događajima u istoriji Zemlje jer dolazi do ispuštanja ogromne količine magme gotovo trenutno.
One mogu da utiču na globalnu klimu do te mere da Zemlju oteraju u ‘vulkansku zimu’, abnormalno hladno razdoblje koje može rezultirati širenjem gladi i pomorom stanovništva. Naučiti kako supervulkani deluju važno je za razumevanje neizbežne buduće supererupcije”, objašnjava Danišík
Tim naučnika proučio je magmu koja je ostala od erupcije supervulkana Tobe pre 75.000 godina, ispitujući minerale feldspat i cirkon, koji sadrže nezavisne zapise o vremenu na temelju nakupljanja gasova argona i helijuma kao vremenskih kapsula u vulkanskim stenama.
“Na temelju geohronoloških podataka, statističkih zaključaka i toplinskog modeliranja, zaključili smo da je magma nastavila da curi unutar kaldere (vulkanskog kratera), 5.000 do 13.000 godina nakon supererupcije, da bi potom sloj zaostale magme bio gurnut prema gore poput velikog kornjačinog oklopa”, navodi Danišík.
Nalazi su izazov postojećem znanju
Tim stručnjaka upozorava da moramo uzeti u obzir da se erupcije mogu dogoditi čak i ako ispod vulkana nema tekuće magme.
“Supererupcija može imati regionalni i globalni uticaj, a oporavak može potrajati decenijama ili čak vekovima. Opasnost nije prestala i postojaće još hiljadama godina.
Saznanje o tome kada i kako se eruptibilna magma nakuplja, te u kakvom je stanju magma pre i posle takvih erupcija, ključno je za razumevanje prirode supervulkana”, zaključuje Danišík.
