Teleskopi usmereni prema međuzvezdanoj kometi 3I/ATLAS, koja je otkrivena prošlog meseca, uvideli su da je po mnogo čemu slična kometama iz spoljašnjih delova našeg Sunčevog sistema.
Ipak, neke zagonetne karakteristike, poput iznenađujuće velike količine vode koju ispušta daleko od Sunca, mogle bi naučnicima da pruže ključne tragove o drevnom zvezdanom sistemu iz kog potiče, piše New Scientist.
Redak posetilac iz drugog sistema
Objekti iz drugih zvezdanih sistema koji prolaze kroz naš izuzetno su retki. 3I/ATLAS tek je treći poznati međuzvezdani posetilac, nakon kometa Oumuamua 2017. i Borisova 2019. godine.
Naučnici imaju samo nekoliko meseci za posmatranje ove pridošlice, koja juri prema Suncu brzinom od oko 60 kilometara u sekundi, pre nego što ga zaobiđe i zauvek napusti naš Sunčev sistem.
Šta su otkrili teleskopi?
Dosadašnja istraživanja na temelju njegove brzine upućuju na to da bi mogao poticati iz zvezdanog sistema milijardama godina starijeg od našeg. Iako su prve procene govorile o širini od oko 20 kilometara, nova posmatranja daju drugačiju sliku.
Toni Santana-Ros sa Univerziteta u Barseloni i njegove kolege, koristeći zemaljske teleskope, otkrili su da rep kometa sadrži relativno nisku do umerenu količinu prašine, što je slično ponašanju kometa iz spoljašnjeg Sunčevog sistema.
“To je običan objekat. Nema ništa posebno čudno na njemu”, kaže Santana-Ros.
S druge strane, posmatranja svemirskim teleskopom Hubble sugerišu da bi kometa mogla biti znatno manja, sa širinom između 320 metara i 5,6 kilometara.
Tragovi drevnog sistema
Komete često sadrže led koji isparava kako se približavaju Suncu, stvarajući vodenu paru u repu. Koristeći satelit Neil Gehrels Swift Observatory, tim predvođen Zexi Xing sa Univerziteta Auburn otkrio je prisutnost vode u repu kometa na udaljenostima od Sunca većim od uobičajenih.
Da bi se proizvela tolika količina vode, oko 20 odsto površine kometa moralo bi biti aktivno, što je više nego kod tipičnih kometa Sunčevog sustava.
Prema Cyrielle Opitom sa Univerziteta u Edinburgu, proizvodnja tolike količine vode tako daleko od Sunca mogla bi podupreti ideju da 3I/ATLAS dolazi iz zvezdanog sistema mnogo starijeg od našeg, jer takvi sistemi obično imaju više vode u odnosu na druge molekule.
“Moguće je da ima više vode nego drugih molekula samo zato što je nastao ranije. To bi moglo biti indikativno za to, ali mislim da je još prerano reći”, navodi.
Neočekivana aktivnost daleko od Sunca
Naučnici su pronašli i starije snimke. Adina Feinstein sa Univerziteta Michigan State otkrila je da je svemirski teleskop TESS, koji traži planete oko drugih zvezda, slučajno snimio kometu između 7. maja i 3. juna ove godine.
“Dogodilo se da je u ovo savršeno vreme TESS bio useren tačno tamo gde je bio 3I/ATLAS”, kaže Feinstein. Snimci su pokazali da je kometa bila iznenađujuće sjajna, što implicira da je ispuštao gasove već tada, daleko od uticaja Sunca.
Na toj udaljenosti verovatnije je da se radilo o gasovima poput ugljen monoksida ili dioksida, a ne o vodi, objašnjava Opitom.
No, ta rana aktivnost sugeriše da je reč o kometi koja tokom svog života nije bila izložena velikoj količini zvezdane svetlosti.
“Sve to u konačnici sugeriše da je ovo kometa koja je poremećena iz predgrađa drugog zvezdanog sistema”, kaže Genge.
Šta sledi i da li je reč o vanzemaljcima?
Uskoro se očekuju još detaljniji podaci, budući da je svemirski teleskop James Webb nedavno završio svoja istraživanja, a oni će ih analizirati u nadolazećim nedeljama. Kometa će se najbliže Suncu naći u oktobru, kada će astronomi moći precizno da izmere gasove koje ispušta i tako će saznati više o njegovu sastavu i poreklu.
Kao i kod prethodnih međuzvjezdanih objekata, pojavile su se spekulacije o izvanzemaljskoj tehnologiji, no Santana-Ros ih odbacuje jednostavnom analogijom:
“Ako na odmoru snimite sliku i vidite nešto što je visoko, s dugim vratom i ima četiri noge, uvijek možete pomisliti da je to vanzemaljac, ali najvjerojatnije je to žirafa. Budući da nemamo nikakvih dokaza da je ovo neka čudna stvar, i ne vidimo ništa stvarno čudno, onda nema razloga misliti da je ovo nešto abnormalno.”










































