Koliko se u tome uspelo pokazuje najnoviji izveštaj UN u kome se upozorava da je zbog razornog uticaja ljudi milion biljnih i životinjskih vrsta pred izumiranjem.
Živi svet je ugroženiji nego ikada pre zbog prekomerne seče šuma, lova i ribolova, a posebno zbog zagađenja vazduha, zemljišta i vode. Milioni tona plastike svake godine dospevaju u mora i okeane i ugrožavaju živi svet.
– Moramo izbegavati plastiku koliko je moguće, a ako je koristimo moramo biti sigurni da će posle upotrebe biti sakupljena i reciklirana, da ne dospeva na naša polja i okeane. Moramo da nastavimo istraživanja o uticaju mikroplastike ne samo na živi svet u okeanima već i na zdravlje ljudi – rekao je Karmenu Vela, komesar EU za životnu sredinu.
Srbija je među najbogatijim zemljama po brojnosti biljnih i životinjskih vrsta, ali ih nedovoljno čuva.
– U Srbiji su među najugroženijim vrstama prvenstveno jesetarske vrste, vrsta riba prvenstveno je moruna ugrožena, kao i i kečiga. Dodatno su ugrožene velike zveri: vuk medved i ris. I ptice grabljivice su nam ugrožene posebno zbog trovanja – istakla je Duška Dimović iz Svetskog fonda za prirodu.
U Srbiji se nalazi oko 70 odsto evropskih vrsta ptica i leptira.
– U svetskim okvirima Srbija spada u jednu od 40 najbogatijih područja biodiverzitetom, živimo na jednom od najlepših mesta na svetu samo što, čini mi se, toga nismo svesni i temeljno uništavamo svoju prirodu. Da bi se to zaustavilo, Srbija je već odlučila da će morati da pošumljava – napominje Goran Trivan, ministar zaštite životne sredine Srbije.
Sada je pošumljena četvrtina naše teritorije, a trebalo bi da se pošumi 40 odsto, koliko je i u Evropskoj uniji. Oko 18 odsto površine EU čine zaštićena prirodna područja, a kod nas su pod posebnom zaštitom prirodna bogatstva na svega 7,6 procenata zemlje.