“Svi znamo da je Rusija ogromna. Ova zemlja je gotovo dvostruko veća od Kanade, a površina joj je gotovo jednaka površini Plutona. Ali slabo je naseljena: na jednog stanovnika Rusije dolazi četiri puta veća teritorija nego na jednog Amerikanca.
A Sibir se izdvaja čak i po ruskim merilima”, prozaično razvija svoju teoriju Elia Kabanov iz lista The Huffington Post.
Prema podacima koje navodi novinar, Sibir zauzima 77 odsto teritorije Rusije, a u njemu živi samo 27% stanovništva zemlje, tj. 39 miliona ljudi. Razlog zašto je to tako leži u surovoj klimi Sibira. Većim je delom pokriven večnim snegom i ledom, što je donedavno praktično onemogućavalo izgradnju i razvoj poljoprivrede.
Međutim, situacija bi se mogla promeniti zbog globalnog zagrevanja, dosetio se autor teksta. On američke čitaoce obaveštava da će, po mišljenju naučnika iz Istraživačkog centra “Langley” američke NASA i Krasnojarskog naučno-istraživačkog centra, neizbežni porast temperature i povećanje količine padavina do 2080. godine učiniti uslove za život u azijskom delu Rusije znatno ugodnijim.
“Prema prognozama, surova klima će postati blaža i ugodnija. Zahvaljujući tome Sibir će po svoj prilici biti devet puta ugodnije mesto za život ljudi i u njega će početi da pristižu klimatski imigranti”, predviđa novinar.
“Sibirska klima će do 2080. godine postati znatno toplija i blaža. Zona večnog leda značajno će se pomeriti prema severoistoku. Uslovi za život u azijskom delu Rusije će u poređenju s današnjim postati tri do devet puta bolji.”
U uslovima toplije klime večni led će se početi da topi, što će povećati poljoprivredni potencijal severnog Sibira, piše autor.
Međutim, on ukazuje i na moguće probleme: poplave bi mogle da dovedu do uništenja infrastrukture i stambenih objekata. To možemo da vidimo već danas. Naime, infrastruktura na ruskom Arktiku već propada zbog degradacije večnog leda.
Porast migracija će, po mišljenju američkog novinara, kompenzovati pad nataliteta u Rusiji. Elia Kabanov, pozivajući se na podatke UN, predviđa da će se broj stanovnika u Rusiji do 2050. godine smanjiti sa 143,9 miliona na 132,7 miliona. “Klimatske migracije bi za Rusiju mogle biti jedini način da se ovi gubici nadoknade”, zaključuje autor članka.
