“Najstariji spomen Isusa Hrista mogao bi da bude srebrni listić sa starogrčkim slovima i tajanstvenim znacima, star oko hiljadu osamsto godina, koji je pre nekoliko dana otkriven na arheološkom lokalitetu Viminacijum”, rekao je Miomir Korać, upravnik Arheološkog instituta i voditelj Naučnog projekta Viminacijum.
Kako Korać kaže, vredni artefakt pronađen je ispod uzglavlja devojčice pokopane u olovnom sarkofagu jerusalimskoga stila, koji je retkost te nedvosmisleno ukazuje na bliskoistočno poreklo pokojnice.
“Na listiću se jasno vide urezana starogrčka slova HI, THETA, NI, RO, ali kada se posmatraju pod različitim uglovima, mogu se pročitati kao različite reči. Jedna od njih, ispisana velikim slovima alfabeta, može se pročitati kao “HRIS”, tj. “Hrist”, što znači “spasitelj”, rekao je Korać.
On je dodao da je potencijalno senzacionalni artefakt zapravo urezan na srebrnom limu koji je iskovan iznimno tanko, do debljine desetog dela milimetra.
“Taj je lim sedmostruko savijen na veličinu kvadrata ivice pola centimetra. Kada je otvoren i razvijen, njegove dimenzije bile su 5,3 x 3,5 cm. Tekst na njemu ispisan je starogrčkim alfabetom u devet redova, u kombinaciji slova i simbola. Stručni naziv za takav predmet jest “profilaktička lamela”, a u njoj se nalazi magijski tekst, osmišljen da zaštiti nositelja”, rekao je Korać.
U toku je analiza napisa na listiću. Ako arheolozi potvrde ispravno tumačenje te reči, na srebrnom pismu iz Viminacijuma nalazi se najstariji spomen Hrista na svetu.
Korać napominje da se slova jasno prepoznaju.
“Slova se zaista jasno prepoznaju, ali to je toliko zapanjujuće da smatram da je prerano da bilo šta komentarišem. Ako se potvrdi da je čitanje reči HRIS ispravno, onda je to najstariji spomen Hrista”, zaključio je Korać.
Lamela je otkrivena prilikom nedavnog iskopavanja izuzetnih nalaza – tri olovna sarkofaga. Koliko je ovaj vid sahranjivanja u Rimu redak, pokazuje podatak da je tokom višedecenijskih iskopavanja 14.000 grobova na nekropolama Viminacijuma pronađeno manje od 30 ovakvih sarkofaga.
Arheolozi kažu da je bilo pravo iznenađenje što su dva sarkofaga ostala nedirnuta, jer pljačkaši grobova, od antike do danas, prekopavaju nekropole Viminacijuma u potrazi za dragocenostima.
– Prvo je otkriven olovni sarkofag sa ostacima tela trogodišnjeg deteta. Odmah je bilo jasno da se radi o vanserijskom nalazu. Duž celog poklopca je aplicirana olovna traka širine 10 centimetara niz čije rubove je reljefno izvedena po jedna tordirana traka, dok je po sredini poklopca reljefno izveden ukrasni motiv od višestruko izukrštenih linija.
Reč je o istom ukrasu koji postoji i na ranohrišćanskom relikvijaru koji smo pronašli pre više godina. Treba imati na umu da je hrišćanstvo tada bilo različito od današnjeg, da je to skup veoma šarolikih sekti, a da hrišćanima sebe smatraju i mistični gnostici, čije smo prstenove takođe našli na Viminacijumu – kaže dr Korać.
Ukras koji se ponavlja na ranohrišćanskom relikvijaru i na sada otkrivenim sarkofazima je krst u romboidu i osmokraka “zvezda” od izukrštanih linija, koja se može tumačiti i kao ravnostrani krst spojen sa slovom H.
Kada je podignut poklopac sarkofaga, arheologe je iznenadio i neuobičajeno raskošan grobni inventar.
– Rimljani nisu imali običaj da se razbacuju zlatom tako što će ga polagati u grobove. Smatrali su da to rade “prosti ljudi i varvari”. Osim u jednom slučaju, prilikom smrti kćeri koja nije doživela da se uda, te je deo miraza polagan uz nju.
Možda je upravo to i ovde bio slučaj, budući da su u sarkofagu otkriveni medaljon od zlatnog lima, te naušnica i dva prstena od zlata – kaže Korać.