Ruska međuplanetarna automatska sonda Luna-25 razbila se posle sudara sa površinom Meseca, saopšteno je danas iz ruske svemirske korporacije Roskosmos.
„Dana 19. avgusta, u skladu sa programom leta sonde Luna-25, izdata je elektronska komanda za ulazak u predsletnu eliptičnu orbitu. Oko 14.57 po moskovskom vremenu prekinuta je komunikacija sa letelicom Luna-25”, navodi se u saopštenju Roskosmosa, prenosi Izvestija
Ruska svemirska korporacija navodi da mere traženja ostataka letelice i pokušaji uspostavljanja komunikacije sa njom za sada nisu dale rezultate.
Prema preliminarnoj analizi, zbog odstupanja stvarnih impulsnih parametara od parametara proračuna, Luna-25 je prešla na neprojektovanu orbitu i razbila se o površinu Meseca.
U saopštenju Roskosmosa se takođe navodi da će međuresorna komisija, koja će biti formirana posebno za ovaj slučaj, razjasniti detalje onoga što se dogodilo.
Prva misija u istoriji moderne Rusije do prirodnog satelita Zemlje krenula je sa kosmodroma Vostočni 11. avgusta lansiranjem rakete-nosača Sojuz-2.1b sa automatskom međuplanetarnom sondom Luna-25 koja je kasnije nastavila svojom putanjom prema Mesecu.
Stanica Luna-25 je 17. avgusta napravila prve slike površine Meseca koje su zabeležene televizijskim kompleksnim kamerama STS-L i prikazuju južni polarni krater Ziman na Mesecu.
Nakon što je ruskoj svemirskoj sondi Luna-25 u subotu izdata komanda za ulazak u orbitu pred sletanje na Mesec, došlo je do nepredviđene situacije što je onemogućilo da se izvrši manevar u skladu sa predviđenim parametrima, saopštila je juče korporacija Roskosmos, preneo je Tanjug.
„U skladu sa programom leta sonde Luna-25, u 14.10 časova po moskovskom vremenu, letelici izdata komanda da uđe u orbitu pred sletanje. Tokom operacije došlo je do vanrednog događaja na kosmičkoj sondi što je onemogućilo da se manevar izvrši u skladu sa predviđenim parametrima”, saopšteno je juče pre sudara sonde sa mesecom iz Roskosmosa, preneo je Tas.
Evo šta se zaprvo desilo
Pogonska jedinica automatske lunarne sonde Luna-25 bila je aktivna 127 sekundi tokom prilagođavanja za ulazak u orbitu Meseca umesto planirane 84 sekunde i to je bio glavni uzrok pada sonde, izjavio je danas prvi čovek Roskosmosa Jurij Borisov.
-U 14.10 po moskovskom vremenu 19. avgusta uključeni su potisnici kojima je sonda trebalo da se uvede u orbitu pre sletanja. Nažalost, do isključenja potisnika nije došlo u skladu sa programiranim parametrima. Motori su radili 127 sekundi umesto predviđenih 84. To je bio glavni uzrok pada sonde, rekao je Borisov, prenosi TASS.
U intervjuu za TV kanal Rusija-24 Borisov je rekao da je operacija prilagođavanja za ulazak u orbitu Meseca više puta testirana na zemaljskom simulatoru leta pre nego što je programirana u kompjuteru sonde.