Na vrhu Avale, gde se danas uzdiže impozantan Spomenik Neznanom junaku, nekada se nalazila srednjevekovna tvrđava Žrnov.
Ovaj tajanstveni grad, koji su gradili i koristili Rimljani, Vizantinci i Srbi, nestao je 1934. godine, kada je kralj Aleksandar I Karađorđević naredio njegovo rušenje. Odluka da se jedna od najstarijih tvrđava u Srbiji uništi i zameni spomenikom i danas izaziva polemike među istoričarima i ljubiteljima srpske baštine.
Istorija tvrđave Žrnov
O postanku tvrđave Žrnov postoje različite teorije. Smatra se da je prvobitno bila rimsko utvrđenje koje je služilo za kontrolu puta ka Singidunumu (današnjem Beogradu). Kasnije su je koristili Vizantinci, da bi u srednjem veku postala deo srpskog odbrambenog sistema.
Turci su 1442. godine osvojili Žrnov i preuredili ga u jak vojni bastion, koji je branio prilaze Beogradu. Nakon pada Beograda pod tursku vlast 1521. godine, tvrđava je izgubila strateški značaj, ali su njeni ostaci opstali sve do XX veka.
Zašto je Žrnov srušen?
Kralj Aleksandar I Karađorđević odlučio je da na mestu tvrđave podigne Spomenik Neznanom junaku, inspirisan sličnim memorijalima u Parizu i Londonu. Verovao je da je Avala idealno mesto za nacionalni simbol sećanja na pale borce Prvog svetskog rata.
Međutim, način na koji je tvrđava uništena ostavlja mnoga pitanja. Umesto da bude sačuvana ili konzervirana, ona je minirana do temelja, a kamenje je korišćeno za izgradnju spomenika. Ova odluka naišla je na osudu tadašnjih istoričara i arheologa, ali nije promenjena.
Da li su ostaci Žrnova i dalje prisutni?
Danas je teško pronaći tragove nekadašnje tvrđave, jer je njeno kamenje iskorišćeno za izgradnju monumentalnog spomenika. Ipak, arheolozi i entuzijasti tvrde da u blizini i dalje postoje delovi zidina i temelja, zakopani ispod zemlje ili sakriveni među stenama Avale.
Osim toga, priče o Žrnovu nisu zaboravljene – mnogi istraživači i zaljubljenici u istoriju i dalje tragaju za njegovim ostacima, pokušavajući da rekonstrušu njegov izgled i značaj.

Mitovi i teorije zavere o Žrnovu
Rušenje Žrnova podstaklo je brojne teorije zavere. Neki veruju da je tvrđava bila mnogo značajnija nego što se javno priznaje – pominju se čak i priče o tajnim tunelima, riznicama i mističnim simbolima.
Postoji i teorija da je Žrnov imao ezoterijski značaj i da je njegova lokacija bila energetski moćna, pa je rušenje imalo dublje motive od običnog podizanja spomenika. Iako za ove tvrdnje ne postoje dokazi, one i dalje pobuđuju interesovanje istraživača.

Da li je Žrnov neopravdano zaboravljen?
Iako je Spomenik Neznanom junaku danas simbol Avale, ostaje pitanje da li je Žrnov mogao biti očuvan i postati deo srpskog kulturnog i turističkog nasleđa. Ovo je još jedna priča o našem izgubljenom blagu, koja podseća koliko je važno čuvati istoriju i ne dozvoliti da svedočanstva prošlih vekova nestanu zauvek.
Nemci sahranili nepoznatog spskog junaka
Tokom Prvog svetskog rata, 1915. godine, Nemci sahranjuju jednog ubijenog srpskog vojnika na Avali i na grob postavljaju krst sa natpisom:
Nakon rata, grob vojnika nalaze meštani okolnih sela, sakupljaju novac i podižu spomenik nepoznatom vojniku.
Uskoro, godine 1934. kralj Aleksandar I Karađorđević inicira gradnju spomenika Neznanom junaku na planini Avala. Međutim, za potrebe spomenika ostaci napuštene tvrđave Žrnov moraju biti srušeni. Iste godine tvrđava se minama ruši do temelja, nakon čega počinje izgradnja.
Preslikana grobnica Kira II u Persiji?!
Spomenik sa ovakvom namenom zaslužuje najboljeg arhitektu. Zbog toga kralj poziva “u pomoć” jednog od najboljih jugoslovenskih vajara i arhitekti Ivana Meštrovića. Njegova inspiracija za spomenik je grobnica Kira II u Persiji.

Četiri godine posle početka gradnje spomenik je gotov. Za izgradnju je potrošeno 8.000 m3 crnog jablaničkog mermera. Grob leži na pet uspravnih blokova granita i okružen je karijatidama, koje nose krov. Ovih osam skulptura simbolizuju majke vojnika, ali i narode i regije Kraljevine Jugoslavije. To su: Šumadinka, Panonka-Vojvođanka, Crnogorka, Kosovka, Dalmatinka, Zagorka, Slovenka i Makedonka.
Koliko se Srbija seća svojih predaka i palih boraca ponekad se čini diskutabilnim. Ipak, svake godine na Dan državnosti, 15. februara, srpski predsednik na ovom mestu odaje počast svim srpskim vojnicima poginulim u ratovima.










































