Naučnici su u središtu naše galaksije otkrili vrlo čudne objekte koji ne postoje na nekom drugom mestu u galaksiji Mlečni put.
Naime, u orbiti oko supermasivne crne rupe Strelac A* (Sagittarius A*, Sgr A*) koja se nalazi u centru naše galaksije, pronašli su šest objekata koji ne nalikuju na ništa drugo u Mlečnom putu. Ti objekti su toliko neobični da je zbog njih stvorena potpuno nova kategorija svemirskih pojava, nazvana – G objekti.
Astronomi su prvi put zapazili izvorna dva objekta, G1 i G2, pre gotovo dve decenije. Nalikovali su na divovske oblake gasa, a bili su promera 100 astronomskih jedinica (astronomska jedinica približno je jednaka udaljenosti Zemlje od Sunca). Kako su se približavali crnoj rupi, ti su se oblaci izduživali, a spektrometar je registrovao da se sastoje od emisija prašine i gasa, piše Science Alert.
Ali problem je bio u tome što se G1 i G2 nisu ponašale kao oblaci gasa.
Izgledaju kao gas, a ponašaju se kao zvezde”
Ti objekti izgledaju kao gas, ali se ponašaju kao zvezde”, rekla je fizičarka i astronomkinja Andrea Gec sa Univerziteta Kalifornija (UCLA).
Gec i njene kolege proučavaju središte naše galaksije već više od 20 godina. Na temelju njihovih podataka, astronom Ana Ciurlo iz UCLA-a identifikovala je još četiri takva objekta: G3, G4, G5 i G6.
Još uvek nije potpuno jasno o čemu se tačno radi, ali Gez smatra da forma G2 iz 2014., kada je bio najbliži crnoj rupi, može ponuditi neke odgovore.
“Kada je bio najbliži crnoj rupi, G2 je imao zaista čudan izgled”, rekla je Gez.
Objekat G2 nije izgledao previše neobično sve dok se nije jako približio crnoj rupi – onda se izdužio. Kada je bio udaljen od crne rupe, izgledao kao bezazlen kompaktan objekat, a kada joj se približio, istegao se i iskrivio da bi se počeo opet da vraća u kompaktno stanje“, objasnila je.
Možda se radi o sudaru binarnih zvezda
Astronomi smatraju da se odgovor krije u masivnim binarnim zvezdama. Naime, većinu vremena ove zvezde orbitiraju jedna oko druge, ali se ponekad i sudare, praveći pritom jednu još veću zvezdu. Kada se to dogodi, stvara se ogroman oblak prašine i gasa koji još nekih milion godina nakon sudara okružuje novu zvezdu.
“Nešto je moralo da očuva kompaktnost G2 i omogući mu da preživi bliski susret s crnom rupom, što ukazuje na to da se unutar njega skriva zvezdani objekat”, objasnila je Ciurlo.
Ali šta je s ostalih pet objekata G kategorije? I oni bi mogli da predstavljaju spajanje binarnih zvezda. Većina zvezda u središtu naše galaksije vrlo je masivna a često i binarna te je moguće da ekstremne gravitacione sile oko Sgr A* destabiliziraju njihove binarne orbite.
“Crne rupe možda uzrokuju sudar binarnih zvezda. Moguće je da su mnoge neobjašnjive zvezde koje smo posmatrali zapravo krajnji proizvod spajanja binarnih zvezda.
Još uvek učimo kako nastaju galaksije i crne rupe. Način na koji binarne zvezde deluju međusobno i s crnom rupom jako se razlikuje od interakcije pojedinih zvezda s drugim zvezdama i s crnom rupom”, kazala je Gez.