Pedeset godina posle SAD i Kina je postavila svoju zastavu na Mesec.
Kineska nacionalna svemirska agencija objavila je fotografije na kojima se vidi crvena zastava s pet zvezdica koja je istaknuta na površini Meseca.
Zastavu je snimila kamera na svemirskoj sondi Čang’e 5 pre nego što je napustila Mesec i krenula prema Zemlji s uzorcima stena, piše BBC.
Prva zemlja koja je 1969. stavila svoju zastavu na Mjesec bile su SAD. Kasnije su Sedinjene Američke Države postavile još pet svojih zastava tokom sledećih misija sve do 1972. godine.
NASA je 2012. godine saopštila kako su satelitski snimci pokazali da pet američkih zastava još uvek stoji na Mesecu, s tim da su stručnjaci naveli kako su one zbog uticaja Sunca verovatno sasvim izbledele.
Astronaut Baz Oldrin rekao je da je prva zastava postavljena previše blizu lunarnog modula Apollo i da ju je on verovatno oduvao pri poletanju.
Zastava na stubu
Mediji su prenosili sliku kineske zastave na Mesecu tokom njihove prve misije sletanja na naš satelit, a Čang’e 3. Lander i rover Čang’e 4 snimili su kinesku zastavu na nama udaljenijoj strani Meseca 2019. godine.
Međutim, u oba slučaja zastava je bila naslikana na vanjskom delu letelice te se nije radilo o stvarnoj zastavi u tradicionalnom smislu, odnosno o tkanini na stubu.
Misija Čang’e 5 je treće uspešno sletanje Kine na Mesec u zadnjih sedam godina.
Uzorci s Meseca
Sonda Čang’e 5 odvojila se od površine Meseca te se uskoro vraća na Zemlju, što je prvi pokušaj u više od 40 godina da se donesu uzorci sa Zemljinog prirodnog satelita.
Modul koji se u utorak spustio na Mesec napustio ga je u četvrtak u 23:10 sati po pekinškom vremenu (16:10 sati po srednjeevropskom).
Ako se sonda vrati na Zemlju bez teškoća, Kina će biti treća zemlja koja je prikupila uzorke, nakon Sjedinjenih Američkih Država i bivšeg SSSR-a.
Istaknuvši da je misija tehnički izuzetno zahtevna, kineska državna televizija CCTV opisala je Čang’e 5 kao jednu od “najzamršenijih i najosetljivijih” operacija u okviru državnog svemirskog programa.
Zadatak ove svemirske misije bio je da probuši tlo do dubine 2 metra na području koje se dosad nije istraživalo, Okeanu oluja (Oceanus Procellarum na latinskom), koji je velika zaravan od lave.
Misija je nova etapa u kineskom svemirskom programu koji je početkom 2019. ostvario ogroman uspeh spustivši istraživački lunarni modul na tamnu stranu Meseca, što je bio prvi takav podvig na svetu.