Od kada su arheolozi pronašli kalendare drevnih Maja, pokušavali su da dešifruju njihovo značenje. Problem je bila činjenica da ciklus u kalendarima pokriva razdoblje od 819 dana, a stručnjaci nisu mogli ni sa čim da uporede taj period. Barem do sada.
Naime, antropolozi Džon Linden i Viktorija Briker sa Univerziteta Tulane smatraju da su konačno rešili ovu misteriju.
Antropolozi su razvukli svoj pogled, odnosno analizirali kako kalendar funkcioniše u razdoblju od 45 godina, a ne samo 819 dana, i povezali ga s vremenom koje je potrebno da se nebeski objekat vrati na približno istu tačku na nebu (sinodičko razdoblje).
– Iako su prethodna istraživanja pokušala da povežu kalendar od 819 dana s položajima planeta, njegova četvorodelna šema bila je prekratka da bi se dobro uklopila sa sinodičkim razdobljima vidljivih planeta. Kada smo produžili kalendar na 20 razdoblja od 819 dana, pojavio se obrazac u kojem su sinodička razdoblja svih vidljivih planeta razmerna tačkama u kalendaru – navode antropolozi.
Važne su i boje
Kalendar drevnih Maja zapravo je komplikovan sistem koji se sastoji od manjih kalendara, nastalih u pretkolumbovskoj Srednjoj Americi. Temelji se na glifovima (znakovima), a ponavlja se četiri puta, pri čemu svaki blok od 819 dana odgovara jednoj od četiri boje i, kako su naučnici isprva mislili, geografskim smerovima.
Crvena se povezivala s istokom, bela sa severom, crna sa zapadom, a žuta s jugom. Stručnjaci su tek osamdesetih godina 20. veka shvatili da je ta pretpostavka netačna. Umesto toga, bela i žuta ukazuju na zenit i najniži stepen (tumačenje koje odgovara astronomiji), piše Science Alert.
Bilo je i drugih faktora koji su upućivali na to da je broj 819 povezan sa sinodičkim razdobljima vidljivih planeta Sunčevog sistema. Primera radi, Maje su imale izuzetno precizna merenja sinodičkih perioda Merkura, Venere, Marsa, Jupitera i Saturna.
Međutim, bilo je teško odgonetnuti kako su ta sinodička razdoblja funkcionisala u kontekstu kalendara od 819 dana. Merkur nije predstavljao prevelik problem, ima sinodičko razdoblje od 117 dana, odnosno tačno sedam puta stane u onih 819. Ali šta je sa ostalim planetama?
Sve se poklapa
Ako kalendar proširimo na duže razdoblje, ispada da svaka od vidljivih planeta ima sinodičko razdoblje koje se tačno podudara s brojem ciklusa od 819 dana. Venerin sinodički period je 585 dana i to se poklapa sa 7 nizova od 819 dana. Mars ima sinodički period od 780 dana, a to je tačno 20 perioda od 819 dana.
Slično važi i za Jupiter i Saturn. Jupiterovo sinodičko razdoblje od 399 dana stane tačno 39 puta u 19 nizova, a Saturnov period od 378 dana savršeno odgovara 6 nizova.
Postoji čak i uverljiva poveznica sa kalendarom od 260 dana poznatim kao Tzolkʼin (Colkin). Dvadeset razdoblja od 819 dana je ukupno 16.380 dana. Ako pomnožite Tzolk’in 63 puta, dobićete 16.380 dana. Zapravo, 16.380 je najmanji zajednički višekratnik 260 i 819. Dakle, to dvoje se lepo povezuje sa brojanjem od 20 ciklusa od 819 dana koje su postavili Linden i Briker.
“Proširenje standardnog ciklusa od 4 × 819 dana na 20 razdoblja od 819 dana pruža veći kalendarski sistem sa razmerama za sinodička razdoblja svih vidljivih planeta. Umesto da se ograničeno fokusiraju na svaku planetu, ‘astronomi’ iz tog perioda kreirali su kalendar od 819 dana i zamislili ga kao veći kalendarski sistem koji bi se mogao koristiti za predviđanje sinodičkih razdoblja svih vidljivih planeta”, navode naučnici.
Istraživanje se naziva The Maya 819-Day Count and Planetary Astronomy i objavljeno je u časopisu Ancient Mesoamerica